Jumat, Januari 20

Prosesu Eleitoral





A. Saida mak Prosesu Eleitoral?
Prosesu eleitoral hanesan lalaok sira elisaun nia husi faze ida ba faze seluk, husi loron hahuu nian too rezultadu final.
B.    Oinsa Prosesu eleitoral nia lalaok?
Lalaok husi Prosesu eleitoral nia mak hanesan tuir mai:
      Marka data eleisaun, Presidenti da republika deit mak iha kna’ar ida ne’e. Nia mak sei hatoo dekretu kona ba loron eleisaun ba Presidenti Republika, Parlamentu Nasional, assembleia legislativa regional sira no ba eleisaun autarquias locais (autoridade lokal). Dekretu ida ne’e mak sei halao prosesu eleitoral katak husi loron ne’ebe Presidenti fixa tiha ona ne’e mak sei halo prosesu eleitoral. Dekretu ida ne’e obrigatoriamente hasai iha Diariu da Republika. STAE sei hasai kalendariu eleitoral.
      Resensiamentu eleitoral, katak operasaun ida ne’ebe halao kona ba inskrisaun (tau naran) ka aktualizasaun ba dados hirak husi eleitor sira nian, hodi nune’e bele elabora lista ba sidadaun tomak. Liu husi dalan ida ne’e mak ema sira ne’ebe tau ona naran bele tuir eleisaun. Nudar sidadaun iha rai ida, ema hotu ne’ebe iha ona tinan 17 ba leten sei tau naran hodi hetan titular ba eleidaun. Resensiamentu ne’e obrigatoriu ba foinsae sira ne’ebe ho tinan 17 ba leten.
      Kandidatura, hanesan formalizasaun ba ema ida ne’ebe hatudu ona ninia vontade no kapasidade atu tuir eleisaun ida hodi hetan kargu eletivu ka titular ida. lalaok importante mak kandidatu sira hatoo sira nia aan ka halo deklarasaun (ba sira nia kandidatura) atu hetan kargu eletivu ruma. Partido politiku sira no koligasaun partidarias hahuu hare sira nia ema atu bele tuir eleisaun. Importante atu hatene katak kandidatu sira buka atu hetan no hatene kona ba lei eleitoral, regulamentu no kodigu konduta tomak.
      Kampanya Eleitoral: hanesan periodo ka loron hirak ne’ebe lei hatur ona atu fo tempu ba kandidato sira no partido politiku ka koligasaun sira hatoo sira nia propaganda politika. sira halo propaganda hodi hatudu  katak sira iha duni kbiit atu bele hetan kna’ar husi povu. Sira labele halo propaganda iha periodu seluk maibe iha deit periodu eleitoral nia laran. Dalan atu halo kampanya mak bele liu husi media komunikasaun sosial (halo publicidade jornalistika) no komisiu (halibur ema iha dalan no fatin publiku).
      Edukasaun votantes, hanesan atividade tomak ne’ebe lori ema seluk atu hatene kona ba “Direitu” no “dever civico” sira liu husi informasaun ho materia eleitoral no recensiamentu. Liu husi edukasun votantes mak ema bele hatene kona ba saida mak sistema no oinsa prosesu eleisaun ne'e bele halao ho diak no lolos (free and fair). wainhira populasaun la hatene kona ba ida ne’e, entaun sira la bele halo kna’ar civico atu partisipa iha lalaok politika nian (eleisaun).
      Preparasaun ba material logistika ba loron eleisaun.
      Treinamentu ba ofisial sira atu hasae liu tan kapasidade atu staff sira bele halao sira nia kna’ar ho diak.
      Votasaun: loron votasaun wainhira ema hotu hakat ba sentru votasaun nian hodi hili kandidatu, partidos ka koligasaun ne’ebe tuir eleisaun.
      Resultado ka kontajem de votus: katak hahuu sura votus ne’ebe tama, hare ninia resultadu husi escrutinio too apuramentu nasional, hafoin hatoo resultado provisoriu.
      Reklamasaun resultado eleisaun, iha proklamasaun ofisial ne’ebe hatur resultado husi lalaok eleisaun nian, liu husi deklarasaun husi presidente asembleia apuramentu. Tuir mai, nia halo publisidade iha didin lolon ka fatin ida ne’ebe ema hotu bele hare lisuk. Tuir mai, CNE sei elabora no publika ida Jornal (Diariu) da Republika kona ba mapa nasional husi eleisaun. Ikus liu, Supremo Tribunal de Justica (STJ) ka tribunal as liu (Tribunal Rekursu) nudar orgaun judicial mak sei halo proklamasaun solene ba resultado final.
C.  Apuramentu (Tabulation ka kontajem de votus)
Apuramentu hanesan operasaun hirak ne’ebe hala’o wainhria prosesu votasaun hotu ona no hahuu ona atu sura votus.
1. Apuramentu inisial/primeiro (escrutinio-hahuu halao sura votus)
Apuramentu inisial halao wainhira eleisaun halao hotu ona, ofisial sira ne’ebe kaer kna’ar iha sentru da votasaun hahuu sura votus ne’ebe iha. Kaer kna’ar sira hahuu sura buletin tomak ne’ebe tama, hare hirak mak uza ba votasaun, hira mak la uza, nune’e moos populasaun hira mak partisipa iha votasaun. Presidente da estasaun hatudu numeru votos, hira mak validos, hira mak nulos no hira mak branku (la halo kuak ka la hili). Liu tiha ida ne’e, sira halo akta original hodi hakerek resultado iha formulario ne’ebe prepara ona. Iha akta nia laran, ofisial sira tenke hakerek oras loke votasaun nian, fatin no numeru estasaun votasaun nian, numeru total votantes hira, total votus nulos, branku, numeru reklamasaun ka protestu. Resultado hatama iha kadernu eleitorais.
2. Apuramentu distrital
Prosesu ne’e halao wainhira, ofisial sira iha centu votasaun halibur ona hamutuk iha distritu. Iha ne’eba, komisaria ida husi CNE ne’ebe hetan tulun husi sira nia pontus focais hahuu rekonsila resultadu husi seksaun ida–idak. Sira estabelese resultado distrital. Iha prosesu ida ne’e komisaria husi CNE la bele rezolve problema sira hanesan Reklamasaun / protesta kona ba resultado. Wainhira iha duvida barak ne’ebe afeta resultado global entaun kasu ne’e lori ba apuramentu nasional. Ikus mai, asembleia apuramentu distrital ne’e tenke halo akta elektronika katak hatama iha sistema komputador nian ne’ebe prepara ona husi STAE.
3. Apuramentu Nasional
Liu tiha apuramentu inisial no apuramentu distrital, operasaun sei kontinua ho apuramentu nasional. Iha operasaun ida ne’e, komisariu sira hotu tuur hamutuk hodi halo asembleia ida. Apuramentu nasional halao atu verifika: 1) Total husi eleitor sira ne’ebe tau naran ona durante halo resensiamentu.
2) Total ema ne’ebe hakat ba fatin votasaun nian atu ba vota.
3) total votos hira mak kandidato ida-idak hetan.
4) total votus mutin (la uza) no total votus Nulo
5) distribuisaun ba kandidato ka lista kandidatora ida-idak ne’ebe iha ona. Operasaun ida ne’e halao bazeia ba akta orijinal no akta eletronika ne’ebe lori husi distritu ida-idak.
4. Apuramentu ba elisaun Lideransa Komunitaria
·         Sura votu sira hahuu kedas iha fatin votasaun wainhira prosesu votasaun taka tiha ona. Ofiasial sira ne’ebe responsabilza ba prosesu ida ne’e halo akta hodi hare moos ba reklamasaun (protestu) hirak ne’ebe tama. Observador sira no fiskais sira ho jornalista bele tau matan ba prosesu ida ne’e.
·         Ba suku sira ne’ebe iha deit sentru votasaun ida, maka resultado haruka taka kedas iha oin  atu ema hotu bele hare.
·         Ba suku ne’ebe iha sentru votasaun barak liu, maka halo resultado parsial hodi haruka ba STAE distritu nian atu halo resultado final.
·         Dokumentu hotu ne’ebe STAE finaliza ona, tenke lori ba CNE atu hare ninia prosesu tomak. CNE sei hare moos dokumentus kona ba reklamasaun (protestu) no durante semana ida sei halao verifikasaun hodi lori ninia resultado ba tribunal rekursu atu nune’e bele valida no proklama ninia resultado final.
D.   Igualdade de votu
Igualdade de votu katak prinsipiu husi direito eleitoral ne’ebe hatudu katak votu hotu-hotu iha nia folin hanesan ka iha nia eficácia (efetivu) hanesan.
Prinsipiu hirak ne’e mak hanesan:
·         Universalidade de votu, katak labele hamosu diskriminasaun ba eleitor sira tuir rasa, seksu, religiaun no seluk tan.
·         Votu direktu, katak ema nia nain rasik mak hatoo ninia votu hodi hili ninia reprezentante.
·         Voto sekretu (rahasia), katak sei la hatudu ba ema seluk, no ema seluk sei la hatene kona ba votu ida.
E.    Lei Internasional no Nasional ne’ebe garante feto nia partisipasaun iha vida politika
 Lei internasional
CEDAW parte II artigu 7
Nasaun membru tenki hola medida hotu ne’ebe diaka atu halakon diskriminasaun kontra feto iha moris publika no politika nasaun nian, liu-liu tenki garanti ba feto direitu ne’ebe hanesan ho mane:
a.     Vota iha eleisaun no referendum publika hotu-hotu no bele sai kandidatu ba instituisaun publika atu instituisaun hirak ne’e bele hili nia.
b.     Partisipa iha formulasaun guvernu nia politika no implementasaun politika hirak ne’e, no kaer eskritoriu publika iha guvernu nia nivel hotu-hotu.
c.     Partisipa iha organizasaun no governamental no asosiasaun hotu-hotu ne’ebe preukupa ho vida publika no politika nasaun nian.
Lei Nasional–Konstituisaun RDTL
ü  Artigu 17 kona ba igualdade ba feto ho mane katak; feto ho mane iha direitu no dever ne’ebé hanesan iha vida familia, ekonomia, kultura, politika no seluk-seluk tan.
Artigu 46
(Direitu partisipasaun politika)
1.      Rainain hotu-hotu iha direitu atu partisipa, hosi nia rasik eh liu hosi reprezentante ne’ebe hili tiha ona tuir demokrasia, ba vida politika no ba asuntu publiku nian iha rai laran.
2.      Rainain hotu-hotu iha direitu atu halo no partisipa iha partidu politiku sira.
3.      Konstituisaun no organizasaun ba partidu politiku sira lei maka sei regula.
Artigu 47
(Direitu atu vota)
1.      Ema rainain hotu-hotu ho tinan sanulu-resin-hitu ba leten, iha direitu atu vota no sei bele hili nia.
2.      Halao direitu sufrajiu katak ema ida-idak, ida ne’e hanesan dever siviku ida.
Artigu 63
(Partisipasaun polítika rainain nian)
1.      Partisipasaun direktu no aktivu hosi feto no mane sira iha vida polítika reprezenta kondisaun no instrumentu fundamental sistema demokrátiku ninian.
2.      Lei halo promosaun kona-ba igualdade direitu síviku no polítiku nian no la diskrimina kona-ba sexu iha asesu ba kargu polítiku nian.
ü  Lei no 6/2006 ne’ebé hateten katak “kada kandidatu numeru haat ne’ebé konkore ba Elisaun Parlamentu Nasional nian ida tenke feto” fo  dalan katak feto nia pozisaun absoluta ba fatin hirak ne’e iha loron 22 fulan Junhu.
ü  Lei no 7/2011 artigu 12 kapitulu 2 hanesan alterasaun ba lei no 6/2006 ne’ebe hateten katak “kada kandidatu tolu ne’ebe konkore ba Elisaun Parlamentu Nasional nian ida tenke feto” fo dalan katak feto nia pozisaun absoluta ba fatin hirak ne’e.
Tuir lei lideransa komunitaria no 2/2004  kona ba elisaun xefe do suco, no fo fatin absoluta (labele muda) ba feto atu tuur iha pozisaun tolu mak hanesan; Representante feto rua no representante juventude feto ida.

Kamis, Januari 19

programa Nasional rehabilitasaun patrimoniu Komunitariu



  1. INTRODUSAUN
                Hodi hatan ba ezijensia komunidade Timor-Leste iha setor Saude no Edukasaun nian, V Governu konstitusional RDTL hamosu programa ida hanaran programa Nasional rehabilitasaun patrimoniu Komunitariu, liu husi OGE 2014, Governu aloka ona 25 milloens dolar Amerikanu hodi hatan ba ejizensia hirak ne’e. Atividade importante husi programa ida ne’e mak rehabilitasaun eskola no sentru fasilidade saude iha teritoriu tomak.

                Objektivus husi programa ida ne’e mak:
  • Hadia prestasaun serbisu sosial ba povu
  • Fo empregu no rendimentu ba povu
  • Hametin relasaun sosial
  • Kria kondisaun diak ba utilizador sira

Rezultadu hudi atividade ne’e mak:
  • iha kondisaun diak ba utilizador sira
  • komunidade hetan benefisiu finanseriu
  • Patrimoniu komunidade hetan rehabilitasaun

  1. PROSESU EZEKUSAUN PROJETU
Projetu rehabilitasaun patrimoniu komunitariu ida ne’e ezekuta husi grupu ne’ebe forma husi komunidade area implementasaun projetu, depois grupu ne’e simu projetu hodi ezekuta. Tekniku husi Ministeriu halao levantamentu dadus no prepara orsamentu no dezenu, depois entrega ba iha ADN hodi verifika no aprova, ikus liu haruka ba iha Administrador kada munisipiu hodi kontratu no asina ho grupu sirak ne’ebe kaer obra refere.
Iha prosesu ne’e nia laran, entidades, ministeriu sirak ne’ebe serbisu hamutuk forma ekipa hanaran KTI (Komisaun Tekniku Interministerial), komisaun refere mak prepara dokumentus relasaun ho konstrusaun fiziku no halo supervizaun.

  1. BAZE LEGAL
Baze legal ne’ebe mensiona iha kontratu hamutuk artigu 5 ne’ebe mak kualia kona-ba: kustu, tempu, responsabilidade, mekanismu no deveres.

Selasa, Juli 19

What is the difference between architects and civil engineers?



Architects dream and civil engineers fulfil that dream. This basically means that architects can design whatever they like, but civil engineers are the ones that will check if it is possible to execute that design into reality or not.
Both Civil Engineering and Architecture are involved in planning and designing structures. However, Architecture focuses more on the spatial functionality and aesthetics of the development work and is more concerned with the artistry, look, feel and functionality of the design, while Civil Engineering concentrates on the structural elements of the design, making certain that the structure can endure normal and extreme conditions.
To summarize, architecture's primary concern is designing the development work while civil engineering's responsibility is ensuring that the design is implemented in a safe and reliable manner. Civil engineers and architects may sometimes overlap each other's work but a good relationship between the two professions will make the construction job more effective and successful.
Both Architects and Civil Engineers like Residences, Commercial complex, Public Buildings etc.
But Civil Engineering has got more scope beyond this. A Civil Engineer can work in Bridges, Railway track and Harbour also where an Architect has no work or not involved.
Architecture deals with making the floor plans of a building and designing the shape of the building.  Civil Engineering, working on the same building, would deal with the material used for the building and how to design the building so it can support its own weight.  So there's quite a big difference there.  Architecture is more like arts.  Civil Engineering is more about physics.