Jumat, Juli 24

PRINSIPIUS DOUTRINA SOSIÁL IGREJA KATÓLIKA NIAN Versus PRINSIPIUS FILOZÓFIKUS-IDEOLÓJIKUS FRETILIN NIAN: KONTRADISAUN KA SINERJIA?



(Análize husi Dr Rui Maria de Araújo, leigu Katóliku no militante FRETILIN)
Militante FRETILIN Ida, ne’ebé moos SARANI/KATÓLIKU, bele husu ba nia a’an: ‘’se hau banati tuir no pratika filozofia-ideolójika FRETILIN nian, hau keta la’o se’es, ka kontra fali Uma Kreda
Katólika nia hanorin karik?’’
DOUTRINA SOSIÁL IGREJA KATÓLIKA
Atu responde pergunta ida ne’e, ita presiza estuda didi’ak Igreja Katólika ninia hanorin, ne’ebé halibur hamutuk iha buat ne’ebé koñesidu nu’udar Doutrina Sosiál Igreja Katólika nian. Aspetu importante husi revizaun kona-ba Doutrina Sosiál Igreja Katólika, sei hato’o iha pontu hirak tui mai ne’e:
1. Doutrina Sosiál Igreja la’os pertense ba kampu ideolojia, maibé pertense ba kampu teolojia, liu-liu teolojia-moral.Tamba ne’e, doutrina sosiál igreja la’os sistema ideolójiku ka programátiku atu
Orienta vida ekonómika, politika no sosiál, maibé sai nu’udar rezultadu reflesaun kona-ba  realidade kompleksa iha pesoa umana ninia ezisténsia, iha kontestu sosiedade no moos kontestu internasionál, haré husi pontu de vista fé, no tradisaun eklesiál. Finalidade prinsipál husi doutrina sosiál igreja mak intrepreta realidade iha mundu, ezamina ninia konformidade ka inkonformidade ho Evangellu ninia hanorin kona-ba ema, ninia vokasaun iha mundu, no moos ninia vokasaun transendentál. Ninia objetivu mak ORIENTA KOMPORTAMENTU EMA SARANI NIAN. Wainhira ita haré didi’ak, doutrina sosiál Igreja reflete nível tolu husi teolojia-moral ninia hanorin: nivél ida ne’ebé sai fundante (ka ida ne’ebé funda ka hamosu) ema nia motivasaun; nivel diretivu (fo’o diresaun) ba norma moris sosiál; no deliberativu ba ema hirak ne’ebé hetan mandatu atu desidi kona-ba moris iha sosiedade nia laran (Compêndio Doutrina Social Igreja, 72-73).
2. Evolusaun inisial husi Doutrina Sosial Igreja Katólika nian, mai husi ENSIKLIKA lubun ida ne’ebé Santu Padre sira fo’o sai, hahú kedas Sekulu XIX. Ensiklika hirak ne’e buka atu interpreta, salienta no reitera Evanjellu ninia hanorin kona-ba moris sosiedade nian iha tempu modernu.
Tuir mai rezumu ida kona-ba Ensiklika hirak ne’ebé iha influénsia maka’as hodi hamosu no fo’o forma kontemporánea, ba Doutrina Sosiál Igreja Katólika. Informasaun ne’ebé hato’o tuir mai ne’e, foti husi Compêndio da Doutrina Social da Igreja, livru Consilio Vaticano II, Ensiklika Caritas in Veritatae, no moos informasaun adisionál husi Wikipedia:  
a) Ensiklika RERUM NOVARUM: fo’o sai husi Papa Leão XIII iha 15 Maiu 1891 ho sub-titulu ‘’ Acerca do Capital e Mão de Obra’’. Iha Ensiklika ne’e Papa Leão XIII hatudu resposta Igreja Katólika nian ba instabilidade sosiál no konflitu traballador nian, ne’ebé mosu ho industrializasaun iha Europa, no moos hahoris sosialismu. Papa ne’e hanorin katak papel Estadu nian mak atu promove Justisa Sosiál liu husi protesaun ba direitus, no Igreja tenki  koalia kona-ba kestaun sosiál hodi bele hanorin prinsipiu sosial ne’ebé loos, no garante armonia klase. Nia reafirma Igreja ninia pozisaun kona-ba importánsia direitu ba propriedade privada, maibé rekoñese katak operasaun livre husi forsa merkadu nian, tenki tempera didiak ho konsiderasaun moral. Rerum Novarum kondena maka’as kapitalismu ne’ebé laiha restrisaun. Nu’udar solusaun, Ensiklika ne’e rekomenda formasaun sindikatu traballu, ho introdusaun negosiasaun koletiva kona-ba benefisiu ba traballador sira, liu-liu hanesan alternativa ba intervensaun Estadu nian. Ensiklika ne’e moos rekoñese katak ema ki’ak tenki hetan atensaun espesial iha politika sosiál Estadu nian. Hahú husi ne’ebá Igreja Katólika hamosu prinsipiu katóliku kona–ba ‘’opsaun preferensial ba ema ki’ak’’, no afirma moos katak Maromak sempre hamri’ik iha ema ki’ak sira nia sorin.
b) Ensiklika QUADRAGESIMO ANNO: fo’o sai husi Papa Pio XI, iha 15 Maiu 1931, tinan hat-nulu, hafoin Rerum Novarum, iha periudu ‘Grande Depresão’ ekonómika iha Europa no Estadus Unidus, ho sub-titulu ‘’ Kona-ba Rekonstrusaun Ordem Sosiál’’. Ensiklika ida ne’e, reitera importánsia direitu ba propriedade privada, no reafirma katak forsa ekonomia ne’ebé matan-delek, mesak deit, labele hamosu sosiedade ne’ebé justu. Quadragesimo Anno suporta intervensaun Estadu nian hodi rezolve konflitu entre patraun no traballador sira, no hamosu konseitu SUBSIDIARIEDADE iha Igreja Katólika ninia hanoin. Prinsipiu subsidiariedade mai husi prinsipiu filozofia sosiál ne’ebé defende katak fim natural no objetivu asuan husi sosiedade iha mak subsidia (=reforsa) ninia membru, la’os destrói ka absorve fali membru hirak ne’e. Ninia implikasaun maka tenki respeita liberdade asaun husi ema hanesan individu, no Estadu ka entidade global ruma (iha kontestu globalizasaun), labele halo fali buat ne’ebé individu ida-idak ka nasaun ida-idak bele halo. Papa Pio XI reafirma moos kondenasaun hasoru Kapitalismu merkadu-livre iha sorin ida, no iha sorin seluk kondena moos Sosialismu Estatista. c) Ensiklika MATER ET MAGISTRA: Papa João XXIII, hafoin Segunda Guerra Mundial, fo’o sai ensiklika ne’e iha 15 Maiu 1961, ho sub-titulu ‘’Kristandade no Progresu Sosiál’’. Ensiklika ida ne’e espande liu tan doutrina sosiál Igreja Katólika nian, hodi kobre moos relasaun entre nasaun riku no nasaun ki’ak, no ezamina obrigasaun nasaun hirak ne’ebé riku atu ajuda nasaun ki’ak sira.
d) Dokumentu Konsiliu Vatikanu II Gaudium et Spes, ka Konstituisaun Pastoral kona-ba Igreja no Mundu Modernu. Dokumentu ida ne’e sai nu’udar espresaun husi Bispu sira iha mundu rai klaran, no kobre asuntu barak relasionadu ho preokupasaun sosiál Igreja Katolika nian. Iha ninia esénsia, dokumentu ida ne’e reafirma DIGNIDADE FUNDAMENTAL EMA IDA-IDAK NIAN, no deklara Igreja ninia SOLIDARIEDADE ba ema ne’ebé terus, no ema ne’ebé serbisu atu hamenus terus hirak ne’e.
e) Ensiklika POPULORUM PROGRESSIO: Papa Paulo VI fo’o sai Ensiklika ida ne’e iha 1967, ne’ebé fo’o atensaun maka’as ba disparidade iha rikeza no dezenvolvimentu entre Nasaun Industrializadu sira, ho Nasaun Terseiru Mundu. Ensiklika ida ne’e afirma katak komérsiu internasional mesak deit, sei labele koriji disparidade hirak ne’e, hafoin suporta papel organizasaun internasaionál sira nian atu ajuda koriji problema hirak ne’e. Papa Paulo VI apela ba Nasaun Riku sira atu kumpri sira nia obrigasaun kona-ba ajuda Nasaun Ki’ak sira, no afirma katak Paz so bele iha wianhira iha Dezenvolvimentu.
f) Ensiklika LABOREM EXERCENS: Papa João Paulo II, publika Ensiklika ida ne’e iha 1981, hodi kontinua defende no habelar liu tan Doutrina Sosiál Igreja nian. Ensiklika ida ne’e aponta ba kontradisaun entre retórika ‘respeitu ba ema ninia direitu hanesan pesoa umana’ , maski iha prátika, realidade hatudu oin seluk, tamba iha sosiedade barak iha mundu rai klaran, mak rejeita ema hirak ne’ebé fraku, mukit, idozu, ka foin mak kous iha inan nia kanotak. Rejeisaun hirak ne’e halo atake diretu ba ema nia dignidade no respeitu ema moris. Maski laiha ajenda politika ida, Papa João Paulo II afirma iha Ensiklika ida ne’e katak Igreja defende katak ninia Doutrina Sosiál aplika ba politikas publikas no moos ba privadu ka individu. Ensiklika ida ne’e reafirma direitu ba propriedade privada, maibé espesifika liu tan katak,
DIREITU BA PROPRIEDADE PRIVADA TENKI SUBORDINA BA DIREITU UZU KOMUM, LIU-LIU WAINHIRA SASÁN NE’EBÉ PRODUZ HUSI PROPIREDADE HIRAK NE’E, SEI BENEFISIA EMA HOTU.Ensiklika ida ne’e moos dedika reflesaun teolójiku-filozófika espesial ida iha área espiritualidade no étika traballu/serbisu, hodi defini katak serbisu sai nu’udar bem fundamental ba pesoa umana, fator primáriu ba atividade ekonómika, no xave ba kestaun sosiál hotu. Serbisu la’os deit iha sentidu material, maibé moos atividade ne’ebé esprimi dignidade natural no sobrenatural pesoa umana nian. Tamba ne’e, pesoa umana tenki dignifika serbisu, nu’udar empregador no moos traballador.
g) Ensiklika SOLICITUDO REI SOCIALIS: Papa João Pulo II publika ensiklika ida ne’e iha 1987, iha kontestu interdependénsia povu no nasaun sira hotu iha era globalizasaun. Ensiklika ida ne’e defende katak atu enfrenta globalizasaun no interdependénsia ne’ebé aumenta ba beibeik entre povu no nasaun iha mundu rai klaran, ema hotu tenki tau iha ida-idak nia ulun katak ita hotu pertense ba familia umana ida deit. Solidariedade, iha kontestu ida ne’e, labele sai fali hanesan sentimentu kompaxaun (sentimentu kuitadu ba ema seluk nia terus), maibé tenki sai nu’udar virtude, ne’ebé permiti ema ida-idak asumi ninia responsabilidade kona-ba bem estar no progresu ninia maun-alin sira nian. Solidariedade konvida ita atu habo’ot liu ita nia sensibilidade ba ita nia maun-alin sira nia terus.
h) Ensiklika CARITAS IN VERITATAE: Papa Bento XVI fo’o sai Esiklika ida ne’e iha 26 Juñu 2009. Ensiklika ida ne’e aponta ba dezigualdade no desviu dezenvolvimentu mundial iha Sekulu XX XXI, no identifika nu’udar kauza importante: komunidade umana LAIHA FRATERNIDADE, no LAIHA HANOIN ORIENTADOR BA IDEIA FOUN. Ensiklika ida ne’e defende DEZENVOLVIMENTU UMANU INTEGRAL ne’ebé signifika dezenvolvimentu ‘’do homem todo, e de todos os homens’’ (manusia secara keseluruhan, dan seluruh manusia), liu husi UMANISMU, katak demokrasia politika no demokrasia ekonómika ne’ebé bazeia ba ‘’RECIPROCIDADE FRATERNA, SOLIDARIEDADE E RESPONSABILIDADE PELA JUSTIÇA E BEM COMUM’’. Baze atu atinji umanismu ida ne’e mak karidade iha lia loos, tamba fraternidade no solidariedade nia hu’un mak karidade, no ninia abut mak domin. Maibé Karidade no domin bele deit iha sentidu wainhira hala’o iha lia loos ka verdade.
3. Korpu doutrinal ne’ebé dezenvolve iha ensiklika hirak ne’ebé temi iha leten, iha tinan 2004, hetan kompilasaun hamutuk iha ‘’COMPÊNDIO DA DOUTRINA SOCIAL DA IGREJA’’. Iha kompéndiu ida ne’e, Konsellu Pontifisiu ba Justisa no Paz salienta, nu’udar prinsipiu permanente husi Doutrina Sosiál Igreja Katólika, buat hirak tuir mai ne’e:
a) Umanismu ka Sentralidade Pesoa Umana, katak atividade ekonómika, sosiál, no politika hotu tenki tau pesoa umana, nu’dar sentru, eh nu’udar benefisiáriu úniku no primordiál.
b) Prinsipiu ‘primazia do bem comum’ katak tau importánsia liu ba bem komum, la’os bem individual/privadu. Prinsipiu ida ne’e ninia hu’un no abut maka Igreja Katólika ninia rekoñesimentu ba prinsipiu ‘’Destinação Universal dos Bens’’, katak direitu ba propriedade privada la’os absolutu, maibé tenki subordina ba direitu uzu komum. Propriedade privada iha fim sosiál ida, no iha kontestu ‘’Destinação Universal dos Bens’’, rekoñesimentu ba direitu atu iha propriedade privada la’os atu fo’o deit previléjiu ba ema ne’ebé iha ona, ka ema riku, maibé liu-liu atu implementa opsaun preferensiál ba ema ne’ebé laiha, ka ema ki’ak.
c) Prinsipiu solidariedade katak, determinasaun firmi no perseverante atu kompromete a’an ba BEM KOMUM. Solidariedade la’os deit sentimentu kompaixaun ba ema seluk ninia terus.
d) Prinsipiu subsidiariedade katak, husik ba individu (ema ida-idak) buat ne’ebé sira rasik bele halo. La’os hasai tiha husi sira, no fo’o ba Estadu (setor públiku) ka merkadu (setor privadu) maka halo fali. Konsekuénsia ida husi prinsipiu subsidiariedade mak PARTISIPASAUN, katak sidadaun ida-idak iha dever atu partisipa no kontribui ba vida kultural, ekonómika, politika no sosiál iha ninia komunidade.
e) Prinsipiu fraternidade, katak iha ita nia relasionamentu umanu-sosiál-ekonómiku-politiku, ita ema tenki konsidera malu hanesan mau-alin, tamba ita nia ezisténsia hanesan ser umanu, nu’udar Maromak nia oan, iha valor transendentál (ita ema nia destinu la’os atu mohu deit iha mundu ne’e, maibé ita iha vida ida ne’ebé ultrapasa moris iha rai ne’e).
PRINSIPIU FILOZÓFIKU-IDEOLÓJIKU FRETILIN
Tuir main, ita hakat ba haré to’ok prinsipiu filozófiku-ideolójiku FRETILIN nian, ne’ebé hakerek iha ninia ‘’Manual, Programas e Estatutos’’ hanesan tuir mai ne’e:
1. FRETILIN hatu’ur-a’an nu’udar partidu plural, ho tendénsia UMANISTA bo’ot tebes, ne’ebé haka’as-a’an atu hamosu sosiedade ida bazeadu ba valor JUSTISA SOSIÁL, PROGRESU, no DEZENVOLVIMENTU PARTISIPATIVU no SUSTENTÁVEL. Prinsipiu ida ne’e iha signifikadu no alkanse hanesan tuir mai ne’e:
a) TENDÉNSIA UMANISTA BO’OT TEBES: Signifika objetu no sujeitu importante liu, iha asaun politiko-governativa hotu-hotu mak EMA/PESOA UMANA, la’os sasán ka matéria, ka burokrasia.
b) JUSTISA SOSIÁL: signifika fo’o rekoñesimentu no atua hodi satisfaz direitu membru ida-idak iha sosiedade nia laran. Justisa sosiál bele deit iha, wainhira ninia membru ida-idak goza duni ida-idak ninia direitu, hanesan individu iha sosiedade nia laran.
c) PROGRESU: signifika serbisu atu la’o ba oin, atu hetan mudansan iha kualidade moris, la’os atu la’o fali ba kotuk.
d) DEZENVOLVIMENTU PARTISIPATIVU NO SUSTENTÁVEL: signifika serbisu atu sidadaun hotu partisipa ativamente iha dezenvolvimentu, hodi la’o ba oin (progresu), no hetan justisa sosial (satisfaz ida-idak nia direitu iha sosiedade), MAIBÉ...iha kontestu ne’ebé sei bele kontinua nafatin iha futuru, iha jerasaun sira tuir mai. La’os halo mohu kedas agora, ka gasta arbiru deit rekursus materiais no umanu ne’ebé disponível.
2. FRETILIN asumi nu’udar ninia kauza foun: KOMBATE HASORU KI’AK, hodi bele liberta povu husi malisan –a’at ki’ak nian, ne’ebé sai moos nu’udar violasaun direitu umanu bo’ot tebes, iha povu hotu-hotu nia le’et.
3. FRETILIN hamri’ik nu’udar partidu ne’ebé buka armoniza interese públiku no privadu, no halo ekilíbriu entre buat ne’ebé sosial no partikular.
4. FRETILIN hatu’ur nia a’an, iha espasu konkretu SOSIALIZMU DEMOKRÁTIKU, SOSIAL-DEMOKRASIA, no TRABALLISMU KONTEMPORÁNEU. Iha kampu ideolojia-politika, nu’udar partidu plural, FRETILIN haku’ak militante no simpatizante hotu ne’ebé komunga korente politiku-ideolójika sira hanesan temi iha ne’e, maibé nafatin iha kontestu konvivénsia demokrátika, toleránsia no respeitu mútuo. Korente politiku-ideolójika hirak ne’e, iha signifikadu no alkanse hanesan sei temi tuir mai:
a) SOSIALIZMU DEMOKRÁTIKU: ideolojia ne’ebé defende katak sosiedade justa mak sosiedade ida ne’ebé la iha klase sosiál (=justisa sosiál, la iha dezigualdade sosiál), maibé atu hetan poder hodi ukun/governa, tenki liu husi eleisaun demokrátika (la’os liu husi revolusaun proletáriadu). Atu atinji sosiedade justa ida ne’e, Estadu tenki regula vida públika, liu-liu Estadu tenki regula merkadu. Merkadu labele regula nia a’an rasik, no Estadu tenki garante katak iha distribuisaun ekitativa poder desizaun nian, iha grupu hirak ne’ebé moris iha sosiedade nia laran, hanesan entre feto no mane, entre privadu no públiku etc. La’os ida-idak hadau poder desizaun ka ignora poder públiku, tuir ida-idak ninia kbi’it, hodi la respeita interese públiku. Sosialismu demokrátiku hanoin katak, kauza ‘injustisa sosiál’ mak inekuidade iha asesu ba poder. Tamba ne’e mak Estadu tenki regula distribuisaun poder, no labele husik hela ba forsa merkadu, atu halo ida ne’e.
b) SOSIÁL-DEMOKRASIA: ideolojia ne’ebé buka atu halakon injustisa sosial iha sistema Kapitalista no liberal nia laran, liu husi forma demokrátika (la’os liu husi revolusaun), hodi devolve poder regulasaun ba Estadu, no implementa programa atu hamenus injustisa sosial, hanesan pur ezemplu ‘’bolsa familia’’, ‘’subsidiu ba ema ki’ak’, etc. Sosiál-demokrasia, konsidera interese públiku nu’udar somatóriu interese privadu. Tamba ida ne’e, dala barak susar atu interese privadu bele submete-a’an ba interese públiku. Se karik individu balun iha sosiedade la hetan benefisiu husi dezenvolvimentu, Estadu tenki buka halo redistribuisaun benefisiu hirak ne’e, maibé regalia ka priviléjiu ne’ebé grupu balun iha sosiedade hetan ona, liu husi dalan ne’ebé injustu, la hetan kestionamentu. Sosiál Demokrasia iha ninia atuasaun hamenus ‘sintoma’ husi injustisa sosial, maibé la elimina ninia ‘kauza’.
c) TRABALLISMU KOMTEMPORÁNEU: ideolojia ne’ebé defende traballador sira nia direitu atu hetan remunerasaun justu, atu hetan ambiente serbisu saudável, hodi nune’e sira bele serbisu ho produtividade, no produz bens no serbisu ne’ebé sosiedade bele utiliza. Justisa sosiál sai nu’udar valor baze iha ideolojia ida ne’e.
ANÁLIZE/DISKUSAUN
Wainhira ita kompara prinsipius permanentes Doutrina Sosiál Igreja Katólika nian, no prinsipiu filozófiku-idolójiku ne’ebé FRETILIN defende, ita bele nota katak la’os deit laiha kontradisaun entre sira nain rua, maibé moos iha semellansa lubun ida, embora entre sira nain rua ne’e, ida pertense ba kampu teolójiku -moral, no ida fali ba kampu ideolójiku-programátiku. Ezemplu semellansa inklui énfaze iha respeitu ba dignidade pesoa umana, umanismu ka sentralidade pesoa umana, defeza bem comum, armonia interese públiku no privadu, opsaun preferensiál ba ema ki’ak no Estadu ninia funsaun reguladora. Maski iha semellansa, ita tenki moos rekoñese katak Doutria Sosiál Igreja Katólika nian, parte husi prinsipiu katak pesoa umana ne’e imajen Maromak nian, no ita ema iha vokasaun transendentál ida, katak espesié umana la’os ezisti iha mundu ne’e nu’dar matéria ne’ebé lakon ona hafoin nia mate, maibé liu husi Maromak ninia atu filiativu, ita ema moris iha rai ne’e, sai ona Maromak nia oan, no iha misaun atu transforma no prepara a’an ba moris transendentál iha Maromak nia Reinu Eternu. Tan ne’e bele hateten katak diferensa mak iha dimensaun transendentál-relijioza ne’ebé sai abut ba prinsipiu Doutrina Sosiál Igreja Katólika nian, enkuantu ke prinsipiu FRETILIN nian, limita ninia a’an ba rekoñesimentu dignidade pesoa umana iha kontestu ordem natural (lao’os ordem transendentál). Diferensa ida ne’e justifikável, tamba nu’udar partidu politiku, FRETILIN ninia konseitu kona-ba pesoa umana tenki duni limitadu ba ninia ordem natural no temporal, la’os relijioza-transendentál, tamba se la’e FRETILIN moos sai fali relijiaun ida. Independentemente husi inkluzaun ka eskluzaun karater transendentál pesoa umana nian, iha prátika relasionamentu umanu-sosio-ekonómiku-politiku, wainhira EMA SARANI ida, ne’ebé moos MILITANTE FRETILIN, banati tuir no tau iha prátika prinsipiu hirak ne’e iha ninia moris loron-loron, nu’udar sidadaun, politiku no moos leigu katóliku (ne’ebé ativu iha vida politika no governasaun Timor-Leste nian), probabilidade atu atinji sosiedade justu no prósperu iha Timor-Leste, sei bo’ot liu tan, tamba razaun hanesan tuir mai ne’e:
1. Prinsipius permanentes Doutrina Sosiál Igreja Katólika, nu’udar teolojia-moral, hetan tan reforsu sosiál-politiku, iha militante FRETILIN ida ne’ebé moos Katóliku, no bele fundamenta no diresiona di’ak liu tan militante ne’e ninia konviksaun kona-ba umanismu, justisa sosiál, solidariedade, fraternidade, bem komum, opsaun preferensiál ba ki’ak sira, etc;
2. Doutrina Sosiál Igreja Katólika ninia aspetu transendentál sei hamosu iha militante FRETILIN ida ne’ebé moos Katóliku, sensibilidade bo’ot liu, ba razaun transendentál husi ninia luta politika, no moos sensibilidade bo’ot liu iha ninia deliberasaun kona-ba asuntu hirak ne’ebé bele kontribui ba konstrusaun sosiedade ida ne’ebé justu no prósperu.
KONKLUZAUN
Hafoin haré tiha komparasaun no análize iha leten, ita bele to’o iha konkluzaun katak: La’os deit LA LA’O SE’ES husi Uma Kreda Katólika ninia hanorin, maibé wainhira militante FERTILIN ida, ne’ebé moos Katóliku, banati tuir, no tau duni iha prátika, prinsipiu filozofiku-ideolójiku FRETILIN nian (ne’ebé iha semellansa lubun ida ho prinsipiu permanente Doutrina Sosial Igreja Katólika nian), nia sei bele kontribui di’ak liu tan, iha kampu politiku, ba konstrusaun sosiedade ida ne’ebé justu no prósperu. Iha lia fuan seluk, wainhira nia banati tuir, no tau duni iha prátika prinsipiu hirak ne’e, militante FRETILIN ne’e, sei sai SARANI/KATÓLIKU ida ne’ebé di’ak liu, no SARANI ida ne’e ninia komportamentu politiku, hatudu katak nia hetan duni fundamentu, diretiva no orientasaun teolójiku-moral husi prinsipius Doutrina Sosiál Igreja Katólika nian.

Tidak ada komentar: