Kamis, September 28

INTERPRETASAUN LEI ENRICHAMENTO ILÍCITO (ILLICIT ENRICHMENT/ PEMBUKTIAN TERBALIK) TUIR TERMINOLOJIA UNCAC,IACAC, AUCAC NIAN



Korrupsaun hanesan krime ne’ebé ekstraordinariu (extraordinary crime), tanba ne’e pratika korrupsaun estraga funsionamentu estadu iha kualker setor, tantu iha setor publiku no privadu. Impaktu korrupsaun mos bot teb-tebes ba direitu sosial ekonomia povu, parte ida husi direitu humanu, tanba ne’e, atu hamenus ka halakon korupsaun tengki mos uza meius ne’ebe extraordinariu (extraordinary measure) no uza istrumentu legal ne’ebe mos extraordinariu (extraordinary instrument), tanba ne’e presija lei spesial ida ne’ebe bele foti fila fali riku ka sasan husi servidor estadu sira ne’ebé liu husi dalan ne’ebe la klaru/justu. (illicit enrichment).
Terminolojia illicit enrichment tuir artigu  20 United Nation Convention Against Corruption (UNCAC) 2003, “Subject to its constitution and the fundamental principles of its legal system, each State Party shall consider adopting such legislative and other measures as may be necessary to establish as a criminal offence, when committed intentionally, illicit enrichment, that is, a significant increase in the assets of a public official that he or she can not reasonably explain in relation to his or her lawful income.”
Seluk fali husi UNCAC 2003, illicit enrichment  mos regula iha konvensaun internasional seluk, mak hanesan Article IX International American Convention Against Corruption (IACAC) ne’ebe define illicit enrichment  hanesan, “an offense a significant increase in the assets of a government official that he cannot reasonably explain in relation to his lawful earnings during the performance of his function”. No mos iha Article 8 African Union on the Prevention and Combating Corruption (AUCAC) ne’ebé define illicit enrichment hanesan, “the significant increase in the assets of a public official or any other person which he or she cannot reasonably explain in relation to his or her income.”  
Bazeia ba definisaun husi konvensaun UNCAC, IACAC, dan AUCAC iha leten, ita bele halo konkluzaun katak illicit enrichment maka hahalok ne’ebé hariku an liu husi dalan ne’ebé lalos no iha aumenta asset ka riku ne’ebé ho montante bot ba servidor estadu, maibe asset ka riku sira ne’e ninia fontes la iha no laiha legalidade atu hatudu nia fontes riku refere.

Jumat, Agustus 4

Tamba Saida mak Ema Komete Korupsaun



Hakerek husi: http://akilisdias.blogspot.com/2014/09/tamba-saida-mak-ema-komete-korupsaun.html
Iha Timor Leste, publiku komesa koalia maka’as namanas konaba kazu korupsaun ne’ebe involve hosi ema nebe iha poder ka kaer poder. Tamba ne’e koalia konaba korupsaun sempre sai topiku ne’ebe intersante tebes hodi diskuti tuir ida-idak nia konesementu no versaun. Ema nebe hakilar maka’as kontra hahalok korupsaun ne’e signfika katak sira iha sintidu nasionalismu no la gosta aktus ilisitu ida ne’e tamba konsidera koruptores sira utiliza no aproveita sasan estadu nian no povu tomak nian ba interese privadu, familia no nia kolegas sira. Utiliza sala sasan publiku nian konsidera hanesan korupsaun tuir tipu korupsaun ne’ebe iha. Tipu korupsaun mak hanesan; suborn (bribery), patronage (ema nebe iha poder proteje ema seluk hodi hetan vantajen osan no buat seluk, Nepotizmu, desfalke (penggelapan) no seluk tan.

Nudar Timor oan ida, ita hotu prekupa ho kazu korupsaun nebe akontese iha ita nia rai doben Timor Leste. Iha informasaun no faktus barak nebe komese hatudu katak ema balun ne’ebe iha poder sempre involve an iha aktus krime korupsaun ho maneira no tipu krime korupsaun nebe various.  Balun involve kazu krime duni maibe nia nature kazu ne’e halai liu ba pekulatu, abuza de poder, brankeamentu kapitais, korupsaun  duni (murni korupsaun). Bazeia ba dados nebe iha, kazu korupsaun (murni) iha ita nia rain ne’e foin mak tolu (3) ne’ebe konsege hetan ona sentensa iha tribunal no akuzadus sira tama ona komarka. Kazu tolu ne’e mak hanesan tuir mai ne’e : primeiru : Kazu vantajen nao patrimonial involve suspeitu nain ida (1), segundu; kazu korupsaun ho tipu suborn (bribery) hasoru autor justisa nian hodi hetan vantajen livre hosi akuzasaun. Terseiru; kazu subornu ne’ebe involve ofisial alfandega hodi fo livre ka ses an husi selu multa no impostu sasan importasaun. Kazu seluk balun ne’ebe akuzadus barak mak tama komarka ne’e balun ho tipu kazu nebe diferente hanesan pekulatu no brankeamentu kapitais.

Tuir hakerek nain nia hanoin, atu rezolve problema korupsaun iha rai laran tenke liu husi dalan rua (2); primeiru : Prevensaun no prosesu suspeitu sira tuir lei nebe vigora iha ita nia rain. Asaun prevensaun nudar dalan ida ne’ebe importante tebes hodi salva ema hodi involve an iha aktus korupsaun. Ema sempre dehan “prevene diak liu duke kura” (mencegah daripada mengobati). Prevensaun ne’e liu husi maneira no dalan barak hanesan hametin sistema, sosializasaun, nsst. Prosesa ema korupto sira tenke justu no labele iha intervensaun husi forsas sosiais. Forsas sosiais ne’e mak hanesan forsa politika, forsa massa, forsa osan, nsst. Realidade hatudu katak forsas sosiais hirak ne’e influensia maka’as ba implementasaun lei iha ita nia rai laran.

Lojikamente no psikolojikamente ema halo korupsaun tanba iha situasaun tolu ne’ebe sai fatores determinante hodi obriga ema involve an iha aktus korupsaun mak hanesan tuir mai ne’e :

1.   Nesesidade (kebutuhan)  : ema komete korupsaun tanba nesesidade mak obriga. Ezemplu ida se ema ne’e nia vensimentu ki’ik no la konsege sustenta nia moris ho diak maka iha posibilidade bo’ot ema ne’e sei komete krime korupsaun. Kondisaun ekonomia uma laran no kondisaun sosial sempre influensia ema ida hodi halo hahalok ilisitu ida maske nia hatene nia konsekuensia iha loron ikus.

2.   Kanten (keserakahan/rakus) : ema ne’ebe komete krime korupsaun ida tamba nia iha sentimentu kanten (nafsu/rakus) nian. Ema ne’e iha vensimentu bo’ot, osan iha no buat hotu iha ona maibe hakarak naok nafatin hodi aumenta nia riku. Sentimentu kanten ne’e sempre diriji ema hodi komete hahalok krime korupsaun nian maske nia hatene nia hahalok ne’e kontra lei.

3. Sistema : ema komete korupsaun tamba sistema de kontrola mak ladiak hodi fo espasu no oportunidade ba ema hodi halo asaun ilisitu ida. Psikolojikamente ema sempre komete krime korupsaun tamba iha oportunidade, katak sistema de kontrola ladiak entau fo importunidade hodi komete hahalok koruptu nian.
Refere ba situasaun tolu iha leten, ita bele esperansa ida katak bainhira ita fokus hodi resolve situasaun tolu iha leten ita bele ona rezolve problema korupsaun laos halakon totalmente maibe pelemenus hamenus to’o metade ne’ebe iha planeia. Sistema de kontrola ne’ebe diak sei minimiza no halakon pratika korupsaun iha rai laran. Nesesidade no sistema mak sai savi importante hodi tetu no haree didiak. Buat rua ne’e mak rezolve diak ona, ita espera katak sei iha rezultadu diak ba politika kombate korupsaun iha rai laran. Se laiha mos ita koalia deit maibe sei laiha rezultadu diak. Sistema de kontrolu ne’ebe diak tenke lao ho lei anti korupsaun ida ne’ebe forti. Lei kuandu forti no penalti todan ba ema koruptu sira psikolojikamente ema sei sente tauk atu komete krime korupsaun, ne’e konsidera mos hanesan pasu prevensaun ida.

Jeralmente lalaok krime nian iha fatin hotu-hotu, psikolojikamente influensia hotu parte tolu hanesan : Oportunidade/motivu, kapasidade no hakarak/ vontade (desire).

Oportunidade : Ema komete krime ida (korupsaun) tamba iha oportunidade, se karik sistema ladun forti ka ladiak ne’e signifika katak sei fo oportunidade ba ema hodi komete krime ida.

Kapasidade/skill; ema nebe komete krime tanba nia iha kapasidade ka skill nebe naton hodi halo krime. Se laiha kapasidade imposibel ema ida halo krime. Ezemplu : ema koruptor ida komete krime korupsaun ida iha nia edifisiu laran (office) liu husi maneira konvense ema, manipula dokumentus no seluk tan.

Hakarak ka vontade;  ema nebe involve an iha krime ida tamba nia iha hakarak ruma ka vontade nebe bo’ot. Se karik hakarak (desire) ka vontade laiha mos krime sei la akontese. Tamba ne’e se ema ne’e iha oportunidade no iha kapasidade naton maibe kuandu laiha hakarak ka vontade mos krime sei la akontese.
Formula krime nian ne’e sempre kesi ba malu ka interdependente ba malu, situasaun tolu presente hotu krime sei mosu. Situasaun no formula ne’e laos ba krime korupsaun deit maibe aplikavel ba krime hotu-hotu.

Brankeamentu Kapital ho nia Modus Opendi



Brankeamentu  Kapitál ho Modus Operandi

Hakerek husi: http://akilisdias.blogspot.com/2014/07/brankeamentukapital-money-laundering.html
Brankeamentu kapitál (fase osan) nudar  topiku nebe importante no intersante tebes atu koalia no diskuti maibe laos fasil atu kompriende tanba brankeamentu kapitais hanesan tipu krime ida ne’ebé sempre liga ho krime sira seluk ne’ebé ita konsidera nudar krime no problema ne’ebé komplikadu. Krime ne’e komplikadu tanba refere ba prosesu inísiu hosi predikadu krime to’o iha faze brankeamentu kapitál. Ne’eduni, se’e ita koalia brankeamentu, ita tenke hatene krime ne’e nia hun to’o  brankeamentu. Tamba ne’e mak se karik ita hakarak halakon brankeamentu kapitál iha rai laran ne’e hakarak ka lakohi tenke haré uluk predikadu krime (predicate crime) saida deit ba brankeamentu kapitál. Tipu krime ida ne’e labele hamrik mesak maibe sempre ligadu ho krime seluk. Predikadu krime ba fase osan mak hanesan korrupsaun, subornu, jogu ilegal, fraude, trafiku humanu, trafiku droga, prostituisaun, Piracy no seluk tan. Tipu krime hirak ne’e mak sai hanesan predikadu krime molok tama ba brankeamantu nian. Ho razaun ida ne’e mak ita sempre dehan katak kazu brankeamentu kapitál laos problema fasil atu kombate tamba tipu krime ne’ebé komplikadu teb-tebes. Maske komplikadu maibe ita tenke iha komitmentu ida katak laiha krime iha mundu ne’e mak perfeitu maibe investigasaun ba krime mak seidauk perfeitu (No crime is perfect only investigation is imperfect). Ne’e signifika katak laiha kriminozu ida mak komete krime ho perfeitu katak autoridade kompetente hanesan Polisia Investigasaun, Prokuradoria no KAK sei bele deskobre naran katak iha vontade no bele halibur evidensias relevante. Autoridades kompetente dala barak la konsege deskobre lia los tamba prosesu investigasaun no kolekta evidensia mak la sufisiente no la priense kriteriu akuzasaun nian.
Nasaun Timor Leste bele mosu pratika brankeamentu kapitál tamba ita nia nasaun ne’e sei frajil no sistema kontrolu husi instituisaun hotu-hotu seidauk estabelese hotu no ladauk forti. Situasaun agora ne’e korrupsaun, (subornu) no manipulasaun de taxa (tax evasion) nudar dalan potensial tebes hodi hamosu brankeamentu kapitál kompara ho tipu krime seluk.  Tipu krime ida ne’e mos sei la ses husi Grupu Krime Organizadu ne’ebé opera husi ema professional no grupu mafia sira. Krime organizadu nia objetivu prinsipal mak oinsa hetan lukru (profit) liu husi aktus ilísitu ne’ebé sira halo.
Saida mak Brankeamentu Kapital? : Brankeamentu simplesmente  defini nudar prosesu hasubar  osan nia orijin ne’ebé ema kriminozus sira hetan liu hosi atividades ilegais ka ilísitu. Modus operasaun ba lalaok brankeamentu ne’e  varius no komplexiu tebes tanba opera husi ema profesional. Teorikamente modus operasaun hodi hasubar osan nia orijin fahe ba  faze tolu (3) mak  tuir mai ne’e :
1. Placement (lokalizasaun); Osan rezultadu husi aktu krime nian ne’e, ema kriminozus sira ba rai iha fatin ne’ebé difisil atu detekta. Sira rai osan no transfer hosi fatin ka banku ida ba banku seluk. Maneira komum nebe sempre aplika maka uza metodu “Smurfing” katak sira fahe osan ba montante ki’ik no uza konta bankaria ema barak nian hodi evita deskonfiansa husi autoridade kompetente, maibe lolos osan ne’e ema nain ida deit. Forma seluk tan mak liu hosi maneira jogu ilegais sira hodi halakon osan nia orijinalidade. Iha etapa ida ne’e osan nain ba fatin casino nian hodi sosa chips ho valor osan nebe bo’ot. “Chip ne’e hanesan koin ne’ebé nia valor hanesan osan no uza deit ba makina casino”. Iha modus operandi ne’e osan nain sei la joga hotu kedas maibe halo finzi joga oituan deit depois ba troka fila fali chips casino nian ho notas (receipt) hodi hatudu katak osan ne’e nia orijinalidade mai husi casino. Ezemplu : Maukinta (naran alias) lori osan dolar ho montante  10,000.00 ba sosa chips iha casino depois joga deit 1,000.00 no osan restu 4,000.00 ba troka fali ho nota ka resivu kompletu depois mak lori ba uma. Dalaruma mos laos troka ho osan ona maibe uza deit casino check depois lori check ne’e ba uma.  Posesu ida ne’e ema sei la nota tanba osan nia orijinalidade ne’e mai husi jogu casino nian. Ita hotu hatene katak jogu casino iha mundu ne’e nudar atividade legal tamba hetan lisensa husi guvernu. 
2.  Layering (Estratifikasaun);  Kriminozu (Maukinta-Naran alias) sei lori Check casino nebe nia hetan husi casino fatin ne’e ba nasaun seluk hodi ba deposito iha banku, hanesan Hongkong depois transfere fali ba nasaun seluk. Liu hosi forma ida ne’e osan nain ka kriminozu subar no halakon tiha trila (trace-jejak) osan nian.
3. Integration (integrasaun) Liu husi prosesu fase osan ne’ebé komplexiu no naruk, kriminozu (Maukinta) agora bele uza osan ne’e hodi sosa sasan fiziku (tangible asset) hanesan uma, kareta, rai, nsst.  Depois de ida ne’e, osan nain Maukinta sei  lori osan ne’e ba tau iha banku tanba osan nian orijin ne’e klaru ona ona katak mai husi fa’an sasan patrimoniu privadu (private asset). Osan nebe fase ona ne’e bele mos fo impresta ba ema (simpang-pinjam).
Ilustrasaun konaba prosesu hasubar osan nia orijinalidade ne’e laos uza deit  casino deit maibe iha formas oioin. Casino nudar ezemplu konkretu ida hodi ita hotu bele komprende.
Asaun konkreta husi mundu internasional hasoru brankeamentu kapitál :
Mundu international sira prekupadu tebes ho ezistensia pratika brankiamentu kapitál ne’ebé halao hosi pesoal no grupu kriminozus sira iha mundu. Brankiamentu nudar krime ne’ebé liu hosi maneira oi-oin nebe aplika modus operasaun ne’ebé varius. Prekupasaun mundu internasional laos koalia deit maibe liu husi asaun konkreta nebe halo tiha ona hanesan estabelesementu organizasaun barak hodi kombate pratika brankiamentu kapitál hanesan “The International Money-Laundering Information Network (IMoLIN, Anti Money Laundering and Combating the Financing terrorism (AML/CFT), Law Enforcement on Organized Crime and Anti-Money-Laundering Unit (LEOCMLU) nebe estabelese husi Estadus Unidos da Amerika, Asia Pacific Group on Money-Laundering (APG/CFT) no FATF (Financial Acton Task Force. FATF estabelese iha tinan 1989 iha Paris. Nasaun nebe sai membros ba FATF mak hanesan :Argentina, Australia, Austria Belgia Canada, Brazil, European Commission, China, Hongkong, Gresia. Dinamarka, Italia, Japaun, Finlandia, Norwegia, Rusia, Mexico, Portugal Nova Zelandia, EUA, Inglatera, nsst. Iha tinan 1990 hamosu 40 rekomendasaun ho objetivu atu prevene no kontrola brankeamentu kapitáis.

Timor Leste nia asaun no partisipasaun hodi prevene brankeamentu kapital  :
Iha ita nia nasaun Timor Leste, estadu konsege hari komisaun ida hanaran CNCBC =  Commissaun Nacional sobre Combate Branqueamento Capitál. Ezistensia husi komisaun ne’e sai hanesan grupu de traballu ida hodi serviso hamutuk ho organizasaun internaional hirak nebe mensionadu iha leten. CNCBC nia misaun mak oinsa atu kombate pratika brankeamentu kapitál iha rai laran no serviso hamutuk ho nasaun sira seluk ne’ebé sai ona membros ba organizasaun internasionais sobre anti brankiamentu kapitál. Timor Leste ofisialmente sai ona membros ba APG/CFT iha tinan 2009. Nudar membro ba APG/CFT. Timor Leste kada tinan partisipa iha enkontru konaba Mutual Evaluation (ME) hodi hare problemas hirak ne’ebé relevantes, hato’o progresu serviso no halo rekomendasaun importante balun hodi nuné bele aplika ba nivel rejional asia pasifiku nian. Iha tinan 2012, Timor Leste konsege halo Mutual Evaluation Report iha plenaria APG/CFT.  
Iha relatorio Timor Leste nian koalia liu oinsa atu haforsa no hametin sistema no mos oinsa atu halo tuir sistema. Hanesan ita hotu hatene katak ita nia nasaun sei frajil intermus de sistema de serviso no kontrolu husi instituisaun hotu-hotu nebe bele mosu trans national crime hanesan trafiku ema (human trafficking) trafiku droga, terorista no seluk tan. Hahu hosi tinan 2009 to’o ohin loron, Timor Leste prosesa ona kazu brankeamentu kapitál hamutuk tolu (3) ona. Ne’e hatudu mai ita katak ita koalia konaba praktika brankeamentu kapitál laos teorikamente deit maibe realidade hatudu katak komesa mosu ona iha ita nia rai doben ida ne’e. Iha futuru kazu brankeamentu kapitál bele aumenta maka’as liu husi dalan korrupsaun tamba politika kombate korrupsaun iha rai laran seidauk hatudu sinal positivu.

Asaun konkreta hasoru prátika brankeamentu kapitál :
-   Estadu Timor Leste kria ona lei numeru 17/2011 konaba kombate brankeamentu kapitál nebe hetan ona alterasaun hosi Parlamentu Nasional iha tinan kotuk 2013 Numeru 5/2013/III. Lei ne’e sei fo poder ba autoridade kompetente hodi kombate brankemantu kapitál iha rai laran.
-   Dekretu Lei Numeru 19/2009 artigu 313 konaba Krime hasoru ekonomia –Brankeamentu ba Kapitál.
-   Estadu Timor estabelese ona Komissaun Nasional konaba Combate Brankeamentu Capital (CNCBC). Komissaun ne’e serviso hamutuk ho organizasaun rejionais no Internasionais balun ho objetivu prevene no kombate brankementu kapital iha rai laran no rejional no internasional.
-   Estabelesementu Komissaun Anti Korrupsaun (KAK) liu husi Dekretu Lei Numeru 8/2009.

Oinsa mak ita bele prevene no kombate prátika brankeamentu kapitál :
Ita iha Lei konaba Anti Brankeamentu Kapitál, no estabelese ona komissaun ka grupu de traballu hodi kombate prátika brankeamentu kapital iha rai laran. Ezistensia lei no CNCBC deit ladauk sufisiente hodi kombate maibe tenke iha kolaborasaun no partisipasaun husi sosiedade tomak.
1.    Atu kombate prátika brankeamentu kapitál iha rai laran depende ba lei Anti Korrupsaun no Lei Brankeamentu kapital. Fator importante ida seluk mak oinsa vontade diak husi entidades tomak nasaun nian no sosiedade tomak nudar kontrolu sosial iha rai laran. Lei bele diak maibe laiha vontade diak atu implementa mos lei ne’e sei laiha valor.
2.    Iha Timor Leste, dalan ba atu hamosu brankeamentu mak liu hosi korrupsaun, subornu, trafiku humanu, nsst. Tanba ne’e ita nia kolabarasaun no vontade de servisu importante tebes hodi prevene no kombate aktus ilisitu ida ne’e. Tuir hakerek nain nia haré katak atu prevene no kombate brankeamentu kapitál ita hare’e liu ba fatores rua (2) mak hanesan tuir mai ne’e : (1) Fatores externa : Estadu Timor Leste liu hosi CNCBC tenke kontinua serviso hamutuk ho orgaun internasionais sobre kombate brankeamentu kapitál hanesan APG/CFT, IMoLIN, AML/CFT, nsst. (2) Fatores Interna : Estadu Timor Leste tenke kria lalais lei anti korrupsaun hodi nune KAK no Ajente judisiarius sira bele serviso efetivu liu hodi kombate prátika korrupsaun iha rai laran. Estadu Timor Leste tenke kria lei Drogas, Trafiku humanu, Prosituisaun, trafiku armas, Piracy nsst ne’ebé bele fó dalan ba práktika brankeamentu kapital. Tanba tuir dotrina lei katak se karik lei laiha signifika katak krime laiha (“nullum crimen, nulla poena sine lege”). Entidades nasaun tenke iha komitmentu ba kombate brankeamentu kapitál tanba problema ne’e seriu tebes entermus de prevensaun no kombate. Sistema kontrola taxa ka selu impostu tenke diak tanba ajente serviso impostu bele komete deskaminu taxa, hanesan kazu funsionariu ministeriu finansas komete no agora dadaun iha hotel Becora hodi responsabiliza nia aktus krime.
3.    Aleinde orgaun internasionais no nasional nebe mensionadu iha leten, partisipasaun no involvimentu sosiedade tomak hodi prevene no kombate pratika brankeamentu kapitál iha rai laran importante. Ema hotu tenke iha konsiensia katak lalaok fase osan ne’e bele mai hosi asaun korrupsaun ne’ebé dala barak involve hosi ema ne’ebé serviso iha instituisaun publiku. Sosiedade tomak tenke suporta no kolabora diak ho ajente judisiariu sira hodi labele fo espasu ba ema iresponsabilidade no immoral hodi komete krime korrupsaun no brankeamentu kapitál.
Ita hotu aprésia tebes ho esforsu tomak ne’ebé halo hosi grupu traballu ne’ebé kompostu hosi BCTL, Ministeriu Negosiu Estranjeiru, Ministeriu da Justisa, PNTL, nsst. Espera katak ho esforsu tomak ne’ebé ita nia grupu traballu halo bele prevene no kombate prátika brankeamentu kapitais iha rai laran, nivel regionais no internasional. Ita hotu hatene katak impaktus hosi brankeamentu laos afeita iha rai laran deit maibe global tanba konsidera nudar transnational crime.
Ita nia kaderneta ba kombate korrupsaun mos sei mean, signifika katak seidauk hatudu progresu nebe siginifikantes. Ita nia nasaun iha rekursu naton hodi halo prevensaun no kombate brankeamentu kapitál iha laran, maibe depende mos ba politika estadu no komitmentu ne’ebé forti no sustentavel.  Ne’eduni hakerek nain hakarak fahe informasaun konaba lalaok brankeamentu kapitál atu nune ema hotu bele hetan informasaun klean konaba asuntu ida ne’e. “Bele sai riku maibe labele liu hosi dalan ilísitu".
Obrigado barak ba le’e nain sira.  (*)
--------------------------------------------------------------------------------------------------------

References :
http://timor-leste.gov.tl/?p=9790&lang=en&n=1
http://www.apgml.org/documents/search-results.aspx?keywords=timor+leste+mutual+evaluation+
http://www.fatf-gafi.org/media/fatf/documents/recommendations/pdfs/FATF_Recommendations.pdf
http://www.jndiario.com/2014/03/06/tl-lakohi-monu-ba-brankeamentu-kapital/
Lecture note  of Criminology (CCJE-AUF)  by Dr. Rhem Rick Corpuz.

Husi Guido Goulart : Tipus 10 Atu Hapara-Prevene no Kombate Korrupsaun iha Ezersisiu Funsaun Publika Timor-Leste



Korrupsaun nudar abitua ida, nune’e Timor oan se deit mak hetan pozisaun diak risku boot atu monu no pratika korrupsaun tamba maneija karteira publiku ho motantes boot.
Iha Timor oan barak prontu kompete ba servisus no pozisaun estratejia ho oportunidade diak atu halo korrupsaun ida ne’ebé boot.
Ba sirak ne’ebé la iha oportunidade espera bele minimiza korrupsaun no kontinua reklama kona-ba moras aat ida naran korrupsaun liu husi meius komunikasaun konvensional, dalan legal no fasilidades media sosial atu hetan atensaun husi publiku no autoridade judisiariu no ajensia independenti anti-korrupsaun.
Prevensaun no kombate korrupsaun sai rekerimentu absoluta ba moris diak povu rai doben Timor-Leste. Korrupsaun lori mudansa negative ou rotasaun interesante ho forma oin-oin nune’e funsionariu bele sai korruptu tebes iha situasaun ida ne’ebé permiti funsionariu publiku atu monu ba kontra bandu. Tipus 10 sirak ne’ebé mensiona iha ne’e hakerek nain rekolha husi materias balun ne’ebé hetan durante formasaun no husi perspetiva esperiensia nudar servisu nain iha instituisaun Comissão Anti-Corrupção (CAC).
Korrupsaun dala barak akontese iha instituisaun Estado-ezersisiu funsaun pulika nian tamba naokten sira mak la iha interese no lakohi duni atu hapara korrupsaun maske harii ona instituisaun anti-korrupsaun ka CAC, auditoria interna kada ministeriu, Inspector General do Estado (IGE), Comissão Função Públiku (CFP) no Provedor de Direitus HUmanus e Justisa (PDHJ).
Tipus oinsa hapara no prevene korrupsaun
1. Oferese salariu melhor ba funsionariu publiku. Funsionariu Estado barak simu salariu kiik. Tamba ne’e, funsionariu sira balun halo foer sira nian liman hodi simu subornu no servisu hamutuk ho kompanha nain sira iha prosesu aprovizionamentu iha prosesu tenderizasaun projeitus. Funsionariu laran foer ba rai lulik ida ne’e liu-liu diresaun finansas mos tenta atraza pagamentu ba kompanha sirak ne’ebé ezekuta tiha ona projeitus sirak ho hanoin ida atu emprezariu sirak ele fo osan ba sira hodi prosesa lalais pagamentu. Salariu ne’ebé kiik sai razaun fundamental ba servidor Estado monu ba korrupsaun. Atu hanehan-hamenus pratikas sirak ne’e presija aumenta salariu a funsionariu sirak periodikamente.
2. Aumenta numeru servidor Estado; iha eskritoriu peizu servisu aumenta drastikamente maibe ho politika governu hafoin reshufle cabinet iha Fevereiro 2015 kona-ba rekrutamentu ba vagas funsionariu publiku permanente paradu-diminui! Ida ne’e oferese opsaun atu atraza servisu sirak husi jerente Estado nian no espera benefisiu finanseiru no seluk foer ruma molok finaliza servisu sira ho lalais.
3. Presija lei anti-korrupsaun forte no desizivu atu demiti servidor Estado ida wainhira konsideradu envolve iha pratika mal-administrasaun no korrupsaun. Wainhira Ministeriu Públiku nudar nain ba aksaun penal tuir Konstituisaun RDTL notifika ona nian status hanesan arguido maka tenki demiti funsionariu ga jerente Estado ne’e husi nian kargu ga iha nian servisu fatin hodi ba hatan lai nian “pekadu” hasoru povu no nasaun doben Timor-Leste iha tribunal. Ida ne’e nudar opsaun ida diak no efetivu. Izemplu, wainhira ita hare’e kazu ruma iha ne’ebé Ministeriu Públiku notifika ona nudar arguido ba kazu mal-administrasaun-korrupsaun no hetan ona akuza no hetan ninian assets ka rikusoi ne’ebé la proporsional maka funsionariu Estado no jerente Estado ne’e tenki demiti-skors husi ninian knar-servisu hodi konsentrasi ba hatan ninian pekadu. Ida ne’e nudar meius prevensaun ida diak iha luta kontra korrupsaun iha nasaun doben TL. Saksaun demiti funsionariu husi nian servisu nudar meius efetivu Estadu nian atu kria sentiment tauk ba funsionariu naokten iha sira nian servisu fatin.
4. presija kria transkasaun ba kualker pagamentu ba iha kofre Estadu via online ka uza meius elektronika. Laos hanesan sa mak oras ne’e aplika iha eskritoriu Estadu nian hanesan Costumer Services-Alfandega, DNTT, impostu no seluk-seluk tan. Kualker pagamentu ho on-line atraves kontas bankarias nudar meius diak no efetivu iha esforsu prevene no kombate korrupsaun ida diak tebes. Ida ne’e sai meius ida diak no sei limite korrupsaun iha funsaun publika nian ezersisiu.
5. Monta kamera iha kada eskritoriu Estado nian. Ita haree iha banku sira monta kamera CCTV! Nusa la halo mos ba edifisiu governu sira? Ida ne’e atu evita no prevene funsionariu publiku sira simu subornu malorek iha sira nian servisu fatin no iha publiku nian oin. Presija eskutas telefone ba staff aprovizionamentu no finansas sira iha kada ministeriu.
6. Aselera prosesu servisu iha instituisaun Estado; Maioria edifisiu hahu tama servisu iha oras tuku 8:00 dadersan too oras tuku lima ho balun lokraik ho oras ida ho balun iha oras meudia ba rekreu. Ida ne’e hatudu komitmentu barak hira mak iha servisu ida nian laran atu aselera servisu ho lalais, efisien no efikas. Servisu atendimentu publiku hirak ne’e povu, media no ONG tenki sai watchdog hodi akompanha sira nian servisu tenki tuir tempu. Ho akompanhamentu husi entidades seluk mak servisu foer kona-ba transaksaun suborn bele evita! Se lae mak iha posibilidades arak atu funsionariu publiku sira monu ba korrupsaun no servisu importante seluk ne’ebé tarde sai lalais. Presija iha responsabilidade servisu diaria nian ba funsionariu sira ho nian tarjetu tuir nian tempu atu evita sira sai boss publiku no laos servidor no atan povu nian.
7. Presija envolve media iha atividade hotu iha esforsu prevene no kombate korrupsaun iha rai doben Timor-Leste. Tenki konsidera media sai parseiru importante atu responsailiza ba hadian lei ho nian aplikasaun iha rai ida ne’e. luta kontra korrupsaun la ho media susar atu prevene no kombate korrupsaun ho velosidade informasaun lalais iha tempu modern. Media hatene diak pratika buradu iha funsaun publika nian ezersisiu maske jerente Estado liman foer sira tenta atu eskapa no nega informasaun puru ne’eé sira hetan no rekolha husi fonts oin-oin. Presija programa anti-corrupção ida ho organizadu didiak husi CAC espesialmente Diresaun Prevensaun no Sensiilizasaun hamutuk ho grupu sosiedade civil hanesan Centro de Estudo Paz no Dezenvolvimentu (CEPAD) no grupus sosiais iha nível hotu-hotu iha munisipius tomak. Origatoriu atu revela orientasaun adekuadu husi kestaun-isu publiku iha seitor privadu no publiku atu fasil fasilita servisu hamutuk iha habelar informasaun kona-ba pratika korrupsaun. Fo sai iha media konvensional hanesan televizaun, radio no jornais programas oin-oin kona-ba korrupsaun. Lideransa Ajensia anti korrupsaun CAC, IGE, CFP, PDHJ no lider nasional too ba iha lider komunitariu-lokal kona-ba BOA-GOVERNASAUN. Produs sinema ka drama televizaun ho topiku “Habelar Informasaun Anti Korrupsaun” ne’ebé hetan suporta husi governu-CAC. Espesialista Anti Korrupsaun (EAK) iha CAC ba asuntu prevensaun no sensibilizasaun tenki pro-ativu no kreativu produs materias prevensaun sobre korrupsaun nian hodi fahe ba linhas ministeriais. Kontinua kria “HELPLINE” ho numeru alert mobile anti korrupsaun nian atu fasilita publiku hatoo keixas.
8. Verifika prosedur selesaun; Timor oan barak kompete atu ba servisu iha eskritoriu Estadu maibe iha prosesu kompetisaun ne’e akontese neon foer sira hodi hafoer kompetisaun ida jenuina atu sai servidor publiku. Kriteria seleksaun no prosedur sira sai noda no la transarante tamba jerente Estadu balun ne’ebé nakonu ho liman foer hodi kria no hamosu injustisa oot iha prosesu rekrutamentu. Hahalok no pratika ida ne’e presija kondena no autor foer sira tenki lori ba justisa nudar prevensaun pratika korrupsaun ida efetivu iha seitor publiku.
9. Aselera julgamento no haforsa tribunais: iha kazu korrupsaun barak mak leva tempu naruk molok desijaun triunal tun. Atrazamentu iha julgamentu kazu korrupsaun kria sentimentu la tauk funsionariu sira atu halo korrupsaun. Presija tebes prosesu julgamentu ba kazu korrupsaun ida lalais no rapidu ho lei anti korrupsaun ida rigorozu.
10. Tenki iha esforsu kolektivu husi komunidade-sosiedade tomak iha luta prevene no kombate korrupsaun. Wainhira prosesu investigasaun no julgamentu lao iha tempu naruk nian laran sei hamosu antipatia a ajensia anti korrupsaun Timor-Leste nian. (*)
Hakerek Nain Povu Timor Bain-bain husi Suku Maluru Postu Administrativu Quelicai Munisipiu Baucau hela iha Dili.