Senin, Mei 29

MUDA MENTALIDADE BUKA KADEIRA NO OSAN SAI OBJETIVU FORMA PARTIDU



Indonezia nia lisaun barak konaba modelu lideransa ne’ebé nia atitude koruptu. Kuaze sistema kontrola ne’ebé mak sira forma LAOS ona sai sasukat hodi limiti buat ne’ebé mak tuir lolos ha-lakon publiku nia direitu. Lideransa ninia moral hodi kaer-ukun sai prekupasaun ema barak tamba lei hamriik iha lei leten no instituisaun ne’ebé harii hodi halo prevensaun mos infrenta difikuldade oi-oin momentu halo nia knar. Valor Integridade atu lakon ona iha tempu dadaun tamba ambiente ne’ebé ita hela-ba no siklu pesoal kaer ukun ne’ebé la-dook husi kultura koruptu. Intelektual lubun mos prekupa-ho sistema rekrutamentu partidu ne’ebé sei fo fatin ba ema sira ne’ebé involve iha kazu/krimi tamba deit razaun demokrasia. Kondisaun ida nee, hatudu katak nein partidu tuan nomos partidu foun nia objetivu mak kadeira LAOS UKUN HODI SERVI POVU.
Oinsa Timor Leste? 32 (sei iha tan) partidu politika no kalkulasaun katak total votus ne’ebé sei haksesuk malu iha 2017 ± 800 mil i rata2 ita distribui ba numeru partidu ne’ebé iha kada partidu hetan 25 mil. Se ita dada situasaun nee representa ema nain rua tuur parlamentu nacional, no nain 3 hodi tuur iha governo saida mak akontece iha tempu tuir mai? Premeiru; modelu nee potencial boot reflete  mentalidade buka kadeira LAOS UKUN. Atetude politika nee hatudu ona katak sai-tama partidu buat normal tamba demokrasia, i reflete mos kultura la-pasencia/ansi hodi tuir kaderizasaun partidu ne’ebé lori tempu. Hau nia observasaun no opiniun katak ema sira ne’ebé ha-mosu partidu foun hanesan mos troka faru deit i nia isin nafatin deit (publiku bele hare rasik). Movimentu elite sira nee haburas duni demokrasia, maibe ameasa ba desenvolvimentu estado tamba wainhira husik hela partidu ida ba partidu seluk hanesan mos harii nia vizaun ohin aban muda tan fali vizaun seluk (povu sai konfuzaun LA-IHA INTEGRIDADE). Publiku  asiste ona, oinsa sira nia prosesu harii partidu!!!
Fofoun sira forma uluk opiniun hodi koalia at partidu ne’ebé sira husik hela (partidu tuan), ema sira nee halo ataka hahu husi lider partidu too nia militante no hotu ida nee sira dehan “AMI NIA PARTIDU FOUN”, sidauk involve iha ukun no sei virgen. Los duni partidu foun maibe ema ne’ebé harii partidu foun duni? Atetude nee rasik halo duvida i ema sira nee nia integridade sai pontu de vista ba publiku hodi fiar liliu atu lori estadu ba futuru? Pratika buka kadeira seluk, wainhira kaer ukun mak projetu bele fahe ba malu depois bele fa’an tutan too kualidade projetu fa’an hotu. Nemos kestaun ne’ebé akontece iha ita kultura politika, sira ne’ebé kaer-ukun asegura-liu grupu/partidu nia interece duke kadeira nain (povu). Iha funsaun publiku mosu kaderizasaun partidu liu husi rekrutamentu (ita rekruta depois Komisaun Funsaun Publiku legaliza) tamba antes tuur iha kadeira kompremisu lao tiha ona. Kaderizasaun refere ha-kotu politika hasa’e produsaun agrikultura hela-ho material no fini ne’ebé mak distribui laos bazeia lista agrikultor maibe bazeia lista partidu politika(hare rezultadu saida?). Mentalidade sira nee hotu presija muda hodi forma konsencia ukun nain iha atetude servi laos ibun maibe realidade.  Ho tempu ne’ebé mak ita atravesa, hahoris mos lisaun ne’ebé mak ita aprende hodi muda mentalidade no atetude Timor Oan kaer ukun diak nakonu ho responsablidade.

source: http://crispinperreira.blogspot.com/2016/09/elite-ekonomia-bokur-onadraft2.html

Tidak ada komentar: