Jumat, Februari 26

Transkirsaun S.E Prezidente Repúblika, Taur Matan Ruak, Ba Parlamentu Nasional Sobre Exonerasaun Major Jeneral Lere Anan Timur



Dili, 25 FEBREIRU 2016                                    
 Senõr Prezidente do Parlamentu Nasional
Distintus Deputadus No Konvidadus Sira
Ónra boot ba ha’u ba dala tolu fila-fali mai iha Uma Fukun ida ne’e hodi transmiti ha’u-nia hanoin, ha’u-nia liafuan ba iha nasaun tomak, liliu depois de semana rua nia laran iha komentarius no liafuan barak sai kona-ba  asuntu ida ne’ebé públika hatene, ezenorasaun Señor Jeneral Lere, Xefe do Estadu Maior Jeneral  da Forsas Armadas no nomeasaun Señor Brigadeiru Jeneral, Filomeno Paixão de Jesus.
Ha’u nia intervensaun ba dala ida ne’e konsentra iha aspeitu tolu importante;
em premeiru lugar, ko’alia kona-ba reforsu koezaun polítika no sosial ne’ebé ita konsege alkansa iha tinan hirak nia laran dezde 2012.
Segundu, ha’u versa no ko’alia kona liliu ba kazu, asuntu ne’ebé liga ba ezenorasaun Señor Xefe do Estadu Maior Jeneral das Forsas Armadas, Señor Lere Anan Timur, asuntu ida ne’ebé loke polemika boot entre Prezidente da Repúblika, Parlamentu no Governu.
Horseik ha’u inus metin uitoan, moras horikalan, ha’u tuur hanoin, kala Maromak mós ajuda ona, ajuda de’it Governu, Parlamentu no Prezidente kala mesak de’it ona. Mas, afinal ha’u konsege hetan enerjia para bele mai ko’alia ho ilustri deputadu sira.
em treseiru lugar, ha’u ko’alia kona ha’u nia topiku/versa ba topiku ida ke importante, ke ba ha’u importante liu fali, asuntu ne’ebé ita diskuti durante de semana rua nia laran, a forma como Timór-Leste esta asser condusido ou forma oinsa ita lori Timór, i tipu no modelu sivilizasaun saída mak ita harii iha Timór-Leste.
Ha’u-nia mandatu konsentra iha reforsu koezaun polítiku no sosial, tanba ha’u hatene (spri) estabilidade polítika no sosial imposivel hetan dalan atu dezenvolve ita-nia nasaun i para hametin estabilidade polítika no sosial,  Ha’u sentra ha’u nia atensaun iha fátores tolu:
Ida, relasaun Xanana Gusmão ho Marí Alkatiri
Ida seluk, partidu CNRT ho partidu FRETILIN
Ida, hametin relasaun entre povu ho populasaun, ou hametin relasaun entre governantes no governadus.
Ha’u kuandu mai kandidatu ha’u-nia an, sei jeneral, akompaña diskusaun boot ida entre ita nia maun boot Xanana Gusmão ho Marí Alkatiri, i ha’u husu ba ha’u-nia an:
Bainhira maka ita iha tempu atu atura tan ema na’in rua ne’e?
Ita atura sira husi 75 to’o agora seidauk to’o?
Bainhira maka hotu?
Se ita sei pasensia nafatin para atura sira?
Timór ninia dezenvolvimentu depende de’it ba ema sira ne’e?
Ha’u rasik hanesan kandidatu ha’u ba hasoru Señor Marí Alkatiri i ha’u husu nia, “ita boot disponivel para hasoru Xanana Gusmão? Nia dehan, “ha’u prontu’. Ha’u ba fali Señor Xanana Gusmão, “ita boot disponivel hasoru Marí Alkatiri, Doutor Marí Alkatiri? Dulas ibun de’it.
Kuandu Padre Martinho hasoru ha’u hateten, Dioseze Baucau labele patrosina tan inisiativa Maubisse 1, Maubisse 2, ami patrosina tiha ona e 3 ami labele patrosina. Prezidente da Repúblika bele patrosina inisiativa ida ne’e?
Ha’u husu ba ha’u-nia an sé mak ha’u para fó izemplu ba Xanana Gusmão ho Marí Alkatiri kuandu sira fundador nasaun, i ha’u kontinuador de’it?
Ha’u-nia desizaun la halo Maubisse 3, i fó oportunidade, hanesan Prezidente fó oportunidade parake sira na’in rua intende malu.
Ha’u kontenti, tinan barak liu 45 mezes depois, relasaun maun Xanana ho Maun Alkatiri e komplixidade total. Ne’e iha reflexu entre relasaun partidu CNRT ho FRETILIN i militante sira, populasaun tomak. Trez anos konsekutivus, tinan tolu tuituir malu, unanimidade iha Parlamentu ida ne’e.
Iha Augostu 2015, ha’u hasoru kongresistas Amerikanu sira, sira husu, “Señor Prezidente, demokrasia Timór nian funsiona oin’sa? Se laíha opozisaun.
Ha’u-nia resposta, Timór iha dalan rua de’it, opsaun rua de’it para hili:
Ida,  demokrasia klasiku, maioria minoria.
Ida, reforsu koezaun polítika no sosial, hetan estabilidade para dezenvolve Timór, i Timór-Leste hili ida nee. Tanba saída? Demokrasia la’os fin, demokrasia é meiu.
Ha’u hasoru malu ho Maun Xanana, Maun Marí, Mau Lu Olo, ha’u husu sira 2013, unanimidade ida ne’ebé ita boot sira hetan atu uza ba saída? Talves haree problema sira ne’ebé, karik partidu ida mesak labele rezolve. Problema veteranu ne’ebé ita iha problema, problema revizaun konstitusional, planu estratéjiku ou stratejiku dezenvolvimentu nasaun nian, karik, infelizmente, la uza unanimidade, intendementu ida ne’e ba asuntu sira ne’e. Uza de’it atu fahe poder no privilejiu. Maun Xanana toma konta Timór, Maun Marí toma konta Oecusse.
(08:00) Ha’u triste loos, i mais nia sai hanesan antivirus ida. Parake hotu-hotu ne’ebé ko’alia hasoru Parlamentu no Governu sai alvu. Demokrasia ida ne’e maka ita haree iha ita-nia nasaun? Prezidente da Repúblika ninia hanoin, la’os. Demokrasia funsiona iha prinsipiu baziku nian iha konfiansa, i konfiansa asenta iha dalan atu rona ema seluk. Karik dalan laíha, demokrasia funsiona? Konfiansa laíha demokrasia funsiona? La funsiona.
Segundu, ha’u ba asuntu Jeneral Lere nian, ha’u sempre defende estadu ida tranzisaun husi estado de homen ba estado de lei. Uluk iha ai-laran mate maka troka, iha vila laran tenki troka kuandu ita moris.
Tranzisaun tenki halo, tranzisaun importante fó oportunidade ba sira seluk atu aplika nia sábedoria, testa ninia kapasidade, nia util ba nasaun ga la’e? I ha’u halo ida ne’e iha 2011.
Ha’u tinan ki’ik liu koroneis hotu-hotu iha Forsas Armada nia laran, anaunser Pedro Klamar Fuik de’it maka tinan ki’ik liu ha’u. Se ha’u la sai, hanesan kareta iha trafiku boot. Pior liu sira seluk sai uluk husi ha’u, tranzisaun lala’o, i ha’u sai. La’ós sai tanba ha’u baruk ona no hakarak sai Prezidente de’it, liliu sai para fó fatin ba sira seluk.
Líha momentu ida ke ha’u hateten ba (jen) koronel sira katak, sira tenki hela to’o baruk de’it.
Laíha momentu ida, Prezidente hateten ba Primeiru Ministru katak, Señor Jeneral tenki Lere (Señor Jeneral Lere tenki hala’o)
Laíha momentu ida konversa ho Jeneral Lere ha’u hateten ba nia katak, nia tenki hela. Ha’u sempre hateten, sei fó fatin ba sira seluk ita diak liútan. Ita boot sai ho naran moos, eloziadu.
Ita hotu jura para, bainhira ita tomak pose ita jura atu halo lei, aplika lei no konstituisaun. Ita-nia komanante sira, tuir lei sira-nia tempu hotu liu. Ha’u lahatene ha’u mak sala ou governu maka sala?
Governu aprezenta proposta ba Prezidente da Repúblika atu hili Xefe Estadu Maior Jeneral da Forsas Armada foun, i proposta Governu nian ida,  rekondusaun. Ha’u la konkorda ho rekondusaun, i ha’u esplika tanba saida. Karik iha rekondusaun, implikasoins primeiru e ke koronel sira ne’ebé tuir laíha promosaun, i Señor Jeneral Meno mós laíha promosaun tanba nia kontinua nafatin hanesan nia fatin. I karik sira nain rua nafatin, kuandu sira nain rua nia nee tenki altera lei, tanba karik la altera lei sira nain rua sai dala ida. I karik sai dala ida tenki lori koronel rua, koronel sira mak promove ba Brigadeiru ida, i ida seluk ba Major Jeneral, hakat liu ida. I Xefe Estadu Maior, Sr. Falur Rate Laek nia tenke hotu nia mandatu seke nia mandatu rua de’it e que dois em dois anos.
Oportunidade para sira seluk  atu halo promosaun la iha, i pior liutan foin dadauk  ha’u iha Maliana iha Jovem ida  mai husu hateten “uluk 2005/2006 ko’alia lorosa’e-loromonu, tanba sa mak agora loromonu nia oan sa’e ne’e problema  fali? Ha’u dehan nonok tiha ne’e la’ós ha’u maka governa.
Ha’u lembra, ha’u kuandu  sei eskola ha’u-nia profesor  hanorin ha’u kona-ba  regras de boa edukasaun, sira  hateten  ema ne’ebé kiik-oan kuandu la’o ho ema boot  nia tenke la’o hosi karuk  i pasu ida iha kotuk, karik to’o sasan ruma  ida ne’ebé foti uluk tenke foti kiik,  ida foti ikus foti boot.
Iha maun-alin na’in rua, sira na’in rua ba vizita ema tau sabraka rua; ida kiik, ida boot. Sira na’in rua duun malu sé maka foti uluk. Maun dehan aliln maka foti uluk, alin dehan maun maka foti uluk  nia maun sente la di’ak nia foti tiha boot, entaun nia hateten  “Ó deukasaun la iha, tanba sá? Tanba ema ne’ebé foti uluk  tenke foti kiik  mas ó foti tiha boot husik hela kiik ba ha’u, entaun  nia maun dehan ó maka foti  karik foti ida ne’ebé? Ha’u maka foti karik foti ida kiik, entaun  kiik maka ne’e.
Sr. Primeiru Ministru lafó opsaun ba ha’u, la’ós nia foti de’it ida boot más nia foti tan  rua dala ida i Prezidente Repúblika  la hela ho oposaun ida.
Jeneral rua de’it. Prezidente Repúblika eskoella ida ne’ebé?
Ha’u-nia pergunta sera que kazu ida ne’e maka sai preokupasaun boot?
kuandu iha asuntus balu no  boot ke ita konsege  ultra pasa?
I enjonerasaun jeneral Lere nian sai tiha  polemika boot?
Ha’u-nia haree, ida ne’e la’ós problema. Porblema ba ha’u  e forma oinsa ita lori Timór  no tipu de sivilizasaun ne’ebé  ita harii iha Timór
Estadu Timór-Leste, estadu esesivamente sentralizador, sentraliza kompetensias, poderes,  priveleijus. Esesivamente  esbenja rekursus estadu Timór nian, husik hela Timór-oan rihun ba rihun   sai sidadaun segunda klase  iha nia rain rasik. Ha’u vizita suku 401 i ha’u hatene saida maka ha’u ko’alia. Dezde 2004 Primeiru Governu Konstitusional ko’alia kona-badesentralizasaun no sentralizasaun, 12 anos depois  ita kontinua deskute se manu tolun maka mai uluk ka manu inan maka moris uluk. Ita husik hela munisipiu sira, husik hela Postu Administrativu sira  izoladu. Sem rekursus, sem kompetensias, toba ho problema moris ho probolema, enkuantu ita esbanja osan.
MDG’s. Iha 2012 kuandu ha’u vizita Aileu’ ha’u haree MDG”s la di’ak.Ha’u ko’alia ho maun Xanana “Maun  projetu ida ne’e ladi’ak, nia dehan diak”, ohin hanesan kankru ida, gasta milloins para nada, aleinde mais ita selu liutan, tuir relatoriu  Tribunal de Contas.
Portu Hera ha’u sei Jeneral, 9 milloins  de dollar seidauk  inagura  monu tun tasi laran  iha soldadu sira-nia oin, soldadu matan-been monu nia dehan tanba sa osan ne’e la fó ha’u  ba hakohi fali ba tasi laran! Ida ne’e mak ita-nia problema. Ita-nia eskola sira, Profesores sira iha Maubara  partilla sala profesores ho nia ferik-oan  toba iha sorin, hanorin labarik sira iha sorin. Ita ba Lasorulai profesores sira fila sintina  sai sira-nia eskritoriu, 45 alunus iha sala ida, ida ne’e?
Ha’u veta orsamentu do estadu  2016, Señores deputadu sira no governu  sente katak ha’u dezafia imi-nia  unanimidade. Ha’u halo ho sentementu genóinu atu promove ita-boot sira  no atu ajuda ita-nia povu. Ha’u moe bainhira ha’u ba vizita suku sira. ha’u la hateten katak projetu sira  tasi mane no Oecusse labele  halo. Ha’u hakarak hateten  imi bele tau tan osan oituan ba bee moos? Eskola? Agrikultura? Saúde?
Ezbanzamentu ida ne’e sé mak premite? Parlamentu Nasionál maka premite. Tanba saida? Parlamentu Nasional kuandu deskute  orsamentu  husu “imi gasta ona hira? La husu imi gasta ba saida? Gasta ona presentazen hira ne’e buat ida, gasta ba saida ne’e buat seluk ida. Ne’e ko’alia kona-ba objetivus no rezultadu. Ita-boot sira maka premite parake  governu ezbanza ita-nia rekursus.
Ha’u hakruka Tribunal Rekursus halo fiskalizasaun  susesiva  ba fundu infra-estruturas. Opozisaun la iha Prezidente Repúblika maka  sai fali opozisaun.
Iha 28  Janeiru, ha’u haruka  karta rua ba Señor Primeiru Ministru. Primeiru ha’u husu iha ka lae estudu biabilidade  kona-ba tasi-mane no Oecusse. Hanesan Prezidente da Repúblika ha’u hakarak iha kopia ida. Tanba ha’u hakfodak kuandu  Sr. Dr. Marí Alkatiri hateten katak  Aeroportu Oecusse nia estatutu sa’e ba Aeroportu Internasional. Ábitante Oecuse 62 mil, Dili 250 mil, Oecuse bele iha Aeroportu Internasional ida? Ha’u halo pergunta ba ha’u-nia an dala barak. primneira resposta talves  ita loke Casinos, segundu reposta talves ita loke cabaria ruma para atrai ema.Sem ser ida ne’e a mediu prazu  sei la iha ema ke ba ne’ebá, ainda proxima o Aeroporto Internacional.
Ha’u husu estudu biabilidade, ha’u espera katak governu iha fornese ba Prezidente da Repúblika  kona-ba estudu biabilidade tasi-mane  no Oecusse nian.
Terseiru ha’u haruka surat ida  iha duni data hanesan ba Governu husu Tanba saida maka Timór-Leste altera nia pozisaun kona-ba  tratadu  tasi-Timór  liuliu kona-ba fronteira marítima? Kuandu  maun Xanana rasik ho Sr. Marí maka  iha sira nia tempu  ita asina para  pospone ba 50 anos.
Por ultímo.  Ha’u iha 4 de Fevereiro  aviza no pasa informasaun ba Sr. Primeiru Ministru, ema mai ko’alia ho Prezidente Repúblika lamenta ,hateten katak  familiares maun Xanana no Marí nian  ho nia amigu sira hetan preveleiju barak liu iha kontratu estadu nian. Sr. Primeiru Ministru husu  Prezidente Repúblika hakarak halo inspesaun? Hga’u dehan lae. Ha’u hakarak fó ba ita-boot para hatene  katak iha deskontentamentu kona-ba preveleiju sira ne’e.
Soeharto, nia familia sira mak hatun nia. Preveleiju demaziadu.
Señores deputadus, Sr. Prezidente. Ida ne’e maka ha’u nia problema ho governu  i governu hetan tiha justifikasaun ida  ba Lere para depois  atinji Prezidente da Repúblika. Prezidente Repúblika kontinua disponivel para deskute ho Parlamentu Nasionál, liuliu governu para  hetan solusaun ba kazu Lere. I Prezidente husu para ke labele haree Prezidente hanesan adversariu, haree hanesan parseiru. Ha’u pauta ha’u nia komportamentu hotu  tuir prinsipiu ida ne’e.
Eskrava foun, atan foun agora maka sira ne’ebé tauk atu sai hosi serbisu  no lakon osan para hateten de’it  ya, pak. La konta ho Prezidente da Repúblika  kria sosiedade ida hanesan ne’e. Sosieadade ida ne’ebé  moris na baze de poder i preveleijus.sosiedade sir ahanesan ne’e tem os dias contados  iha ne’eb’e de’it, inklui Timór-Leste mós.
Tanba ne’e Sr. Prezidente Parlamentu Nasionál pôr ultímo  hakarak agradese ba Sr. Prezidente Parlamentu, ilustres deputadu tanba iha tempu rekor  ita-boot  sira bele autoriza ha’u para ha’u bele ko’alia ba nasaun buat ne’ebé ha’u sente.
Segundu lugar, pesoalmente hakaral louva esforsu Sr. Prezidente PN nian  bainhira ita-boot deside an ba hasoru ha’u iha Maliana levanta kestoins hotu, ha’u husu obrigadu ba Sr. Prezidente. Afinal  no meio de tatanta gente ainda a pessoa humildes, pessoa de bom coração. Ema laran di’k ne’ebé  bele halibur ita i ha’u espera  iha ha’u nia pozisaun, governu liuliu labele sai pozisaun ida  irekonsiavel. Más pelo contrario  ultra pasa  problema sira ho hanoin ida de’it  Timór-Leste tenke ba oin.
Por ultímo ha’u hakarak  aproveita oportunidade ida ne’e  fo mensajen ba povu Timór. Ha’u sensebilizadu ho imi-nia komportamentu, imi-nia matenek hodi akompaña  kazu ida ne’e, pólemika ida ne’e ho serenedade. Ha’u mós aproveita para agradese ha’u-nia militares sira, hanesan Prezidente da Repúblika, Komandante Supéremus da Forsas Armadas nian ha’u louva imi-nia komportamentu. Mantein nafatin hanesan ne’e, Timór persiza imi,  persiza ha’u,  persiza ita hotu, laiha dalan seluk  hametin pás no estabilidade, haburas demokrasia iha ita-nia rain  dalan mesak atu lori Timór hodi harii nasaun ida ne’ebé oportunidade iha ba ema hotu indepedentemente nia partidu, nia rasa,  nia fiar,  i que iha fatin ba familia  hotu-hotu hadau nia moris.
Obrigadu barak.